Anes Dzafo najbolji strijelac u prvoj polusezoni

Listu strijelaca predvodi Anes Džafo iz Željezničara sa 16 pogodaka, a prate ga Amel Handžić iz Centra (15), te dvojac iz Brotnja, Marko Grgić i Luka Suton (po 14). 12 golova su postigli Marijo Aladžić (Mostar SG Staklorad), Miloš Bratić (Nevesinje) i Marin Suton (Zrinjski), a po 11 Josip Bošković (Mostar SG Staklorad), Sead Buljubašić (Brčko Zdravlje) i Vedran Marić (Brotnjo). Dvocifren učinak imaju još Ognjen Erić (Tango), Emir Gekić (Željezničar), Maid Ramić (Salines) i Emir Sipović (Centar) sa po 10 postignutih golova.

Balčinović:"Cilj nam je opstanak u društvu najboljih ove sezone"

Zahvaljujemo se Emini na ugodnom razgovoru i izdvojenom vremenu.Nogometašica Fortune nam otkriva svoje ciljev i ciljeve kluba u ostatku sezone.
Balčinvić,ističe:"Nogomet treniram od malih nogu , a najviše za to zaslužna su moja braća sa kojima sam najviše igrala nogomet i koji su zaslužni za sve moje uspjehe kako u nogometu tako i u životu.Prije dolaska u Fortunu igrala sam za Željeznicar iz Bosanske Krupe.Pa zadovoljna sam igrama u klubu, jer sam ove godine dosla u Fortunu , al uvijek moze bolje..Novi klub , nova poznanstva al sve je to uspjelo zahvaljujući mojim saigračicama koje su bile velika podrška.Ambicije kluba su opstanak u društvu najboljih, jer to stvarno i zasluzujemo.Potruditi cemo se da ostvarimo svoje ciljeve i da ostanemo u društvu najboljih."

Mihajlović:"Cilj mi je nositi dres reprezentacije"

Razgovarali smo sa mladom i perspektivnom golmanicom Sfk "Libero" Goražde.

Mihajlović, ističe koji su ciljevi u karijeri i zbog čega je došla u Goražde:"Imam ambicije da sa odličnom ekipom Libera u narednoj sezoni dostignem najelitniji rang takmičenja u našoj državii naravno da napredujem i usavršavam se.Iz Zvornika sam,imam 17 godina Fudbal treniram vec 5.godina.Počevši u ekipi dječaka,kao igrač na poziciji desnog krila, nakon izvjesnog vremena odlučila sam se da stanem izmedju stativa.Kao vodeći igrač, odnosno kapiten,nastupala sam u Zvorničkoj Drini gdje sam i naučila svoje prve golmanske korake od jako dobrog trenera golmana Zorana Tomića, kome se i ovom prilikom mnogo zahvaljujem.Zatim sam karijeru nastavila u Olimpiku iz Brčkog iz kog sam i došla ovdje u Goražde.Što se tiče mojih nastupa previše sam samokritična što kažu da mi je mana
Bilo je i uspona,i padova, ali je sve to sastav igre naravno.Na prvom mjestu mi je naravno porodica i škola, a fudbal je najvažnija sporedna stvar na svijetu.Pored toga što sam golmanica,i fudbalski sam sudija.Cilj mi je reprezentacija,i FIFA značka"

Prvo pojačanje za SFK "Libero" Goražde

Marina Mihajlović je nova golmanica u seniorskoj ekipi SFK "Libero" Goražde, a do sad je nastupala za ŽFK Olimpik Brčko i ŽFK Drina Zvornik.

Mostar SG Staklorad bolji od Zrinjskog u gradskom derbiju

Dvorana na Bijelom brijegu u Mostaru. Gledalaca: 200. Sudija: Željko Dragojević (Banja Luka). Pomoćnici: Siniša Ivančević (Banja Luka) i Romeo Primorac (Ljubuški). Strijelci: 0:1 Aladžić (15), 0:2 Babić (28), 1:2 Suton (33), 1:3 De Souza (34), 1:4 Radin (36), 2:4 Suton (36), 2:5 Aladžić (37), 3:5 Raguž (37), 4:5 Suton (38).

Zrinjski: Skuhan, Božinović, Ivanković, Drežnjak, Vlaho, Bevanda, Babić, Raguž, Sušac, Suton, Livaja, Mikulić, Gašpar.

Mostar SG Staklorad: Galić, De Souza, Aladžić, Bošković, Vesić, Sesar, Babić, Džemić, Radin, Pavlović, Hrkać, Kahvedžić, Šikalo i Gosto.

ZRINJSKI – MOSTAR SG STAKLORAD 4:5

Kondicijska priprema za nogometaše/nogometašice

S razvojem nogometa odnosno povećanjem tempa, brzine i dinamičnosti igre te tehničko – taktičkih zahtjeva rasla je i važnost kondicijske pripreme. Sve veći broj utakmica iziskuje od igrača visoke standarde koje moraju ispuni što za sobom povlači važnost kondicijskog treninga. Milanović, Jukić i Šimek (2003) navode da je kondicijska priprema složen i sveobuhvatan proces primjene različitih programa za razvoj i održavanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti i morfoloških obilježja sportaša. Osnovna zadaća kondicijske pripreme je unapređenje treniranosti i sportskih rezultata tj. onih sposobnosti koje su neophodne za provođenje trenažne i natjecateljske aktivnosti. Prema tome, kondicijski trening se može definirati kao proces unapređenja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika i zdravstvenog statusa sportaša. Uspjeh u nogometu ovisi o velikom broju sposobnost, znanja i osobina koje se odgovarajućom metodom i sredstvima treninga mogu unaprijediti i imati pozitivan transfer na samu igru. Prilikom programiranja kondicijske pripreme najviše pažnje treba posvetiti onim sposobnostima o kojima ovisi uspjeh u igri. Za kondicijsku pripremu faktorska struktura nogometa daje posebno važne informacije koje govore o hijerarhijski definiranim motoričkim, funkcionalnim i morfološkim karakteristikama o kojima ovisi uspjeh u igri. Faktorska struktura u nogometu definirana je sa pet motoričkih sposobnosti, gdje se najviše pažnje pridaje izdržljivosti, brzini, snazi, koordinaciji i fleksibilnosti.
 Izdržljivost je, kao jedna od najvažnijih sposobnosti u nogometu, sposobnost sportaša da opterećenje određenog intenziteta održava što dulje. Razlikujemo aerobnu i anaerobnu izdržljivost. S obzirom na strukture kretanja u nogometu potrebno je razviti aciklički oblik aerobne izdržljivosti prema poziciji u igri. U kondicijskoj pripremi izdržljivost je bitna na svim pozicijama u igri, a osobito kod srednjih centralnih napadača/obrambenih igrača. Igrači na toj poziciji moraju cijelo vrijeme biti u pokretu pa je trening aerobnog tipa dominantan pri njihovoj fizičkoj pripremi. Aerobnim treningom niskog intenziteta izdržljivost se povećava, a treningom visokog intenziteta dopunjava (Sporiš, 2002). Anaerobna ili brzinska izdržljivosti predstavlja sposobnost igrača da maksimalni intenzitet rada održi što duže vremena (30 – 45 sekundi). Igrači moraju posjedovati određeni nivo aerobne izdržljivosti da bi bili u stanju podnijeti napore brzinske izdržljivosti. Ova sposobnost značajna je za zadnje krilne napadače/obrambene igrače jer je njihov radijus kretanja duž krilnih linija terena u oba smjera. Snaga je sposobnost savladavanja raznih otpora u što kraćem vremenu. Nogometaš mora posjedovati visoki nivo koncentrične snage i umjerenu izometričku snagu, dok je ekscentrična snaga od manje važnosti (Sporiš, 2002.) U nogometu su izražene maksimalna i eksplozivna snaga te snažna izdržljivost. Maksimalna snaga podrazumijeva najveću silu koju mišić može ispoljiti. Bitna je kod vrlo intenzivnih aktivnosti, npr. kod ubrzanja, zaustavljanja, odraza i doskoka koji zahtijevaju proizvodnju velike sile te kod duel igre. Eksplozivna snaga omogućava nogometašu da da maksimalno ubrzanje vlastitom tijelu ili nekom predmetu. Manifestira se u sprintovima, skokovima i udarcu po lopti. Snažna izdržljivost je sposobnost igrača da u uvjetima umora ispoljava željenu mišićnu silu koja mu omogućava da u 90 minuta bude u stanju izvoditi sve nogometne aktivnosti. Iako je u većini slučajeva naglasak stavljen na dinamičku, ne treba zanemariti statičnu mišićnu izdržljivost određenih mišićnih regija, posebice trupa, koja je odgovorna za sigurnu izvedbu nogometnih aktivnosti (Marković i Bradić, 2008). Niti jedan od navedenih oblika jakosti nije potrebno razviti do maksimalnih granica. Snaga je važna za zadnje centralne napadače/obrambene igrače i prednje napadače/obrambene igrače zbog njihove stalne međusobne interakcije i zadaća u igri. 20 „Brzina je sposobnost brzog reagiranje i izvođenje jednog ili više pokreta, koji se ogleda u savladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu.“ (Milanović, 2013). Tijekom utakmice igrači izvedu mnogo aktivnosti gdje je brzina iznimno važna (npr. kod sprinta ili promjena smjera kretanja). Brzina je sa aspekta nogometne igre iznimno kompleksan pojam jer se sastoji od niza komponenata. „Trening jedne komponente znači i treniranje drugih. Zato treba svakoj komponenti podariti posebnu pažnju i trenirati je na drugačiji način.“ (Sporiš, Jovanović, Kubla, 2010). Za nogomet je najvažnija brzina sprinta koja u sebi sadrži veći broj raznih dimenzija brzine, od startne brzine frekvencije pokreta, brzine pojedinačnog pokreta do maksimalne brzine. Osim brzine sprinta u nogometu u kojem prevladavaju acikličke strukture kretanja potrebna je i brza promjena smjera kretanja. Kako navode Marković i Bradić (2008) taj se oblik manifestacije brzine naziva agilnost te omogućuje brzu reakciju, brzo mijenjanje pozicije tijela i njegovih dijelova te brzo i efikasno mijenjanje pravca kretanja u svim smjerovima sa loptom ili bez nje. Prema pozicijama u igri, brzina i njene varijante najviše su naglašene kod zadnjih centralnih napadača/obrambenih igrača i prednjih napadača/obrambenih igrača jer su prema zahtjevima u igri njihove strukture kretanja slične. Koordinacija je kako ističe Milanović (2013) sposobnost upravljanja pokretima cijelog tijela ili dijelova tijela, a očituje se brzom i preciznom izvedbom složenih motoričkih zadataka. Uspjeh u nogometu ovisi o visokoj razini koordinacije koja se očituj kako u aktivnostima s loptom tako i bez lopte. Prilikom izvedbe bilo jednostavnih ili složenih kretnji koordinacija je zastupljena u određenom postotku. Navedena sposobnost u nogometu igraču omogućuje brzinu, lakoću i preciznost izvedbe kompleksne tehničke i taktičke strukture u raznim uvjetima. Prema poziciji u igri koordinacija bi trebala biti jednako zastupljena na svim pozicijama jer dobra koordinacija rezultira dobrom tehničkom pripremljenošću. Fleksibilnost podrazumijeva kretanje jednog ili više zglobova u savladavanju određenog pokreta. Nogomet ne zahtjeva ekstremnu fleksibilnost jer pretjerana fleksibilnost u pojedinim zglobovima može za posljedicu imati nestabilnost zglobova, a povećava se i rizik od nastanka ozljede. Najpotrebnija je fleksibilnost donjih ekstremiteta (stopala, koljena i zglob kuka) i lumbalnog dijela kralježnice. Nedovoljna 21 fleksibilnost u navedenim zglobovima koči izvedbu određenih pokreta poput dodavanja, udarca po lopti te sprinta (Marković i Bradić, 2008). Sadržaje kondicijske pripreme čine sustavi motoričkih aktivnosti i nemotorička sredstva koja se primjenjuju tijekom treninga u skladu sa ciljevima kondicijske pripreme. Važno je voditi računa da se izbor trenažnih vježbi bazira na ciljevima treninga i razini kondicijske pripremljenosti

Trening brzinske izdržljivosti u nogometu

Nogomet je sport koji ne zahtijeva samo dobru aerobnu bazu nego i mogućnost sportaša da ponavlja sprinteve na kratkim udaljenostima.

Trening nogometaša je kombinacija aerobne izdržljivosti (duljinsko trčanje) i anaerobne (sprint). Upravo je i to razlog zbog čega treba uključiti trening brzinske izdržljivosti koji će omogućiti sportašu trčanje u maksimalnoj brzini u duljem vremenskom razdoblju.

U nastavku ću prikazati primjer trotjednog ciklusa u pripremnom periodu treninga nogometaša

• globalno zagrijavanje
• jogging 5 min
• stretching

- abeceda trčanja i inervacija

• zabacivanje peta
• izbacivanje potkoljenica
• niski i visoki skip
• grabeći korak
• carioca 
  -rad na agiliti ljestvama 
  (svaku vježbu izvesti u duljini 15-ak metara u 2-3 ponavljanja sa naglaskom na frekvenciji i prelaskom u ubrzanja)

1. TJEDAN

- ponedjeljak i petak - rad na brzini

3x30m
3x60m
3x90m
-odmor 45 sekundi između ponavljanja i 3 min između serija

- srijeda - brzinska izdržljivost

50m-100m-150m-200m-150m-100m-50m x 2 serije
-omjer rada i odmora između distanci je 3:1 i 3 minute između serija

2. TJEDAN

- ponedjeljak i petak - rad na brzini

5x30m
5x60m
5x90m
-odmor 45 sekundi između ponavljanja i 3 minute između serija

- srijeda - brzinska izdržljivost

50m-100m-150m-200m-150m-100m-50m x 2 serije
-omjer rada i odmora između distanci je 2:1 i 3 minute između serija

3. TJEDAN

- ponedjeljak i petak - rad na brzini

6x30m
6x60m
6x90m
-odmor 30 sekundi između ponavljanja i 3 minute između serija

- srijeda- brzinska izdržljivost

50m-100m-150m-200m-250m-200m-150m-100m-50m x 2 serije
-odmor rada i odmora između distanci je 2:1 i 3 minute između serija